{"id":6690,"date":"2021-03-21T05:36:00","date_gmt":"2021-03-21T04:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/novost\/medunarodni-dan-suma-21-3\/"},"modified":"2021-03-21T05:36:00","modified_gmt":"2021-03-21T04:36:00","slug":"medunarodni-dan-suma-21-3","status":"publish","type":"novost","link":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/novost\/medunarodni-dan-suma-21-3\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan \u0161uma – 21. 3."},"content":{"rendered":"

„Da, šume su nam va\u017ene!“<\/strong><\/span><\/span> – to bi vjerojatno bio odgovor na pitanje upu\u0107eno bilo kom prolazniku na ulici ili djetetu u školi. Ipak, nije loše podsjetiti se zašto je tome tako….<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan šuma koji se od 2012. godine obilje\u017eava po\u010detkom prolje\u0107a, 21. o\u017eujka, prava je prilika za to! Ovogodišnja je tema „Obnova šuma – put k oporavku i blagostanju“. Više na: https:\/\/www.un.org\/en\/observances\/forests-and-trees-day<\/a><\/p>\n

Pogledajte video<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Što nam daju šume?<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

Ukratko – \u010disti zrak i povoljnu klimu, hranu, \u010distu vodu, hranu, lijekove, ogrjev, prostor za rekreaciju i opuštanje, staništa za druge vrste…<\/p>\n

Šume spre\u010davaju eroziju tla, ve\u017eu vodu uz tlo i pro\u010diš\u0107avaju je. Reguliraju klimu zadr\u017eavaju\u0107i ugljik i ubla\u017eavaju negativne posljedice klimatskih promjena. Dom su za 80% kopnenih vrsta na Zemlji, a osobito su bogate šume tropskog pojasa. Na svijetu postoji više od 60.000 vrsta drve\u0107a i grmlja. Više od milijarde ljudi izravno ovisi o šumama – za hranu, sklonište, energiju ili prihod.<\/p>\n

Potreba za boravkom u prirodi i povezanost s prirodom priro\u0111ena je svim ljudima, a osobito djeci. Razumijevanje prirode koja nas okru\u017euje od krucijalne je va\u017enosti za njeno o\u010duvanje u svijetu koji se sve br\u017ee razvija. Upravo su šume idealne „u\u010dionice“ za sve generacije! Šume imaju i visoku estetsku i krajobraznu, a \u010desto i duhovnu vrijednost. Brojna zašti\u0107ena podru\u010dja prekrivena su šumama. Šume su va\u017ene i za turisti\u010dku ponudu nekog kraja.<\/p>\n

Šume su od osobite va\u017enosti i za kvalitetan \u017eivot u gradovima, pa i onim najve\u0107im. Gradske šume poboljšavaju lokalnu klimu – doprinose rashla\u0111ivanju gradskih podru\u010dja, štede energiju, pro\u010diš\u0107avaju zrak i \u010dine ga kvalitetnijim, smanjuju buku prometa i industrije, filtriraju vodu iz lokalnih izvora, spre\u010davaju poplave. Va\u017ene su za o\u010duvanje brojnih vrsta, i predstavljaju zdrava i privla\u010dna podru\u010dja za rekreaciju stanovnicima gradova.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Šume su kriti\u010dno ugro\u017eene!<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

Šume su danas na svjetskoj razini ugro\u017eene zbog lošeg gospodarenja, kr\u010denja i paljenja nepreglednih površina, poreme\u0107enog re\u017eima voda, odnosa u ekosustavu, one\u010diš\u0107enja zraka, tla i vode te gubitka povoljnih staništa za brojne vrste.<\/p>\n

Svijet gubi 10 milijuna hektara šuma na godinu – to je prostor velik poput Islanda! Dosad je degradirano oko 2 milijarde hektara šumskog zemljišta, što je otprilike veli\u010dina Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n

Pri uništavanju šuma u atmosferu odlaze ogromne koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova, što dovodi do poja\u010davanja klimatskih promjena.<\/p>\n

I bioraznolikost šuma ugro\u017eena je sje\u010dom i degradacijom šuma te klimatskim promjenama. Bar 8% biljnih vrsta i 5% \u017eivotinjskih vrsta koje \u017eive u šumama je pred izumiranjem.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Što u\u010diniti?<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Potrebno je na globalnoj razini ulo\u017eiti velike napore u obnovu (restauraciju) šuma. Odr\u017eivo gospodarenje šumama i njihova restauracija, gdje je to potrebno, od velikog su zna\u010denja za opstanak brojnih vrsta, ali i odr\u017eavanje kvalitete okoliša i zdravlja ljudi. Ujedno, odr\u017eivo gospodarenje šumama kreira sve više „zelenih poslova“, omogu\u0107uju\u0107i ljudima pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

ŠUME U HRVATSKOJ I ISTRI<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

Gotovo polovica hrvatskog kopna prekrivena je šumama i šumskim zemljištem. Naše šume su još uvijek velikim dijelom o\u010duvane i oko 95% prirodne, što nije slu\u010daj u mnogim europskim zemljama u kojima su brojne šume pretvorene u monokulture ili planta\u017ee. Nema ni opasnosti od kr\u010denja i nestanka ogromnih šumskih površina, no stalno treba voditi ra\u010duna o tome koliko su prirodni sustavi jedinstveni i osjetljivi, te sve aktivnosti planirati na odr\u017eiv na\u010din. Odr\u017eivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje op\u0107ekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti odr\u017eivi razvoj zajednica te podr\u017eavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju \u017eivote.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Šume u Istri raznolike su i zanimljive, te pru\u017eaju dom mnogim vrstama. Na malom prostoru se raznolikost klimatskih uvjeta, reljefa te geološke podloge i tla o\u010dituje i u raznolikosti šuma.<\/p>\n

Oko 40% površine u Istri prekrivaju šume u nekom stadiju. Ve\u0107ina šuma u Istri pripada sredozemnoj vegetacijskoj regiji, a najviši planinski predjeli i sjeverne strane U\u010dke i \u0106i\u0107arije pripadaju eurosibirsko-sjevernoameri\u010dkoj regiji.<\/p>\n

U uskom obalnom pojasu razvijene su tipi\u010dne vazdazelene mediteranske šume hrasta crnike, s jasenom ili crnim grabom. U ostalom dijelu Istre naj\u010deš\u0107e su šume hrasta medunca i bijeloga graba te hrasta medunca i crnoga graba. Posebnost Istre su poplavne vla\u017ene šume hrasta lu\u017enjaka u dolini rijeke Mirne koje su ostatak nekad šire rasprostranjenih vla\u017enih šuma i imaju vrlo specifi\u010dne ekološke uvjete. Na podru\u010dju U\u010dke i \u0106i\u0107arije rastu bukove šume, koje su i najo\u010duvanije.<\/p>\n

Zbog svoje o\u010duvanosti i neki šumski predjeli u Istri proglašeni su zašti\u0107enima. Imamo dva posebna rezervata šumske vegetacije – Motovunsku šumu i Kontiju, te tri park-šume: Zlatni rt – Škaraba, Busoler i Šijanu. Pinije u Karojbi i javor na Stanciji Bašarinka zašti\u0107eni su kao spomenici prirode, a imamo i šest spomenika parkovne arhitekture, uglavnom skupine dobro o\u010duvanih stabala. Više o tome mo\u017eete na\u0107i na poveznici: http:\/\/www.natura-histrica.hr\/hr\/zasticena-podrucja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

„Da, šume su nam va\u017ene!“<\/strong><\/span><\/span> – to bi vjerojatno bio odgovor na pitanje upu\u0107eno bilo kom prolazniku na ulici ili djetetu u školi. Ipak, nije loše podsjetiti se zašto je tome tako….<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan šuma koji se od 2012. godine obilje\u017eava po\u010detkom prolje\u0107a, 21. o\u017eujka, prava je prilika za to! Ovogodišnja je tema „Obnova šuma – put k oporavku i blagostanju“.<\/p>\n

Zbog svoje o\u010duvanosti i neki šumski predjeli u Istri proglašeni su zašti\u0107enima. Imamo dva posebna rezervata šumske vegetacije – Motovunsku šumu i Kontiju, te tri park-šume: Zlatni rt – Škaraba, Busoler i Šijanu. Pinije u Karojbi i javor na Stanciji Bašarinka zašti\u0107eni su kao spomenici prirode, a imamo i šest spomenika parkovne arhitekture, uglavnom skupine dobro o\u010duvanih stabala. Više o tome mo\u017eete na\u0107i na poveznici: http:\/\/www.natura-histrica.hr\/hr\/zasticena-podrucja<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12463,"parent":0,"menu_order":130,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[2],"class_list":["post-6690","novost","type-novost","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost\/6690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost"}],"about":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novost"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}