{"id":6722,"date":"2022-03-03T11:44:00","date_gmt":"2022-03-03T10:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/novost\/danas-slavimo-svjetski-dan-divljih-vrsta-world-wildlife-day\/"},"modified":"2022-03-03T11:44:00","modified_gmt":"2022-03-03T10:44:00","slug":"danas-slavimo-svjetski-dan-divljih-vrsta-world-wildlife-day","status":"publish","type":"novost","link":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/novost\/danas-slavimo-svjetski-dan-divljih-vrsta-world-wildlife-day\/","title":{"rendered":"Danas slavimo Svjetski dan divljih vrsta (World Wildlife Day)!!!"},"content":{"rendered":"

Ovogodišnja tema je “Oporavak klju\u010dnih vrsta za obnovu ekosustava”<\/em>, posve\u0107ena upravo obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših \u017eivota i samog opstanka.<\/p>\n

#WWD2022<\/a>, #RecoverKeySpecies<\/a>, #worldwildlifeday<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Autor postera: Despina Kannaourou<\/em><\/p>\n

Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju \u017eivotu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pru\u017eaju. Te usluge omogu\u0107avaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših \u017eivota kao i ekonomske mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Ove godine Svjetski dan divljih \u017eivotinja nosi sna\u017enu poruku o va\u017enosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugro\u017eenijih vrsta, podr\u017ei obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo odr\u017eivo korištenje od strane \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U Hrvatskoj su slatkovodni i morski ekosustavi jedni od naših najosjetljivijih, najugro\u017eenijih, ali i najzna\u010dajnijih nacionalnih resursa.<\/p>\n

Naglašavamo da je i EU kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozni i dugoro\u010dni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem, prije svega, suvišnih prepreka te obnovom poplavnih podru\u010dja i mo\u010dvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.<\/p>\n

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu odr\u017eivog korištenja morskih resursa i strogo zašti\u0107enih podru\u010dja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te va\u017enih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograni\u010davanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.<\/p>\n

Pogledajte neke od tzv. ambasadorskih vrsta, \u010dije prisutnost na odre\u0111enom prostoru ujedno ozna\u010dava i zdravlje cjelokupnog ekosustava.<\/p>\n

************************<\/p>\n

Plemenita periska<\/strong> – je najve\u0107i mediteranski školjkaš. Do 2019. godine bila je rasprostranjena u cijelom Jadranu i uspješno vršila svoju va\u017enu ulogu filtratora u morskom ekosustavu. Naime te godine u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potvr\u0111ena je pojava zaraze koja se proširila sa obala Španjolske gdje su zabilje\u017eene pojave masovnog pomora. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilje\u017eimo masovna ugibanja plemenite periske. Danas, broj preostali jedinki periske u hrvatskom dijelu Jadrana gotovo mo\u017eemo nabrojati na prste jedne ruke te se poduzimaju razne mjere u cilju o\u010duvanja tih jedinki kao i njihovi li\u010dinaka. Me\u0111unarodna unija za o\u010duvanje prirode (IUCN) je 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju kriti\u010dno ugro\u017eenih vrsta (CR). Budu\u0107nost ovog mediteranskog endemskog školjkaša nesigurna je kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu .<\/p>\n

I na podru\u010dju Istarske \u017eupanije brojne institucije, udruge i pojedinci rade na spašavanju plemenite periske, me\u0111u njima i Javna ustanova Natura Histrica!<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Autor: Claudia Fiorentin, Izvor: arhiva JU Natura Histrica<\/em><\/p>\n

Jegulja<\/strong> – vjeruje se da su jegulje \u017eivjele i prije 60 do 70 milijuna godina te iako su neko\u0107 bile izrazito brojne danas im prijeti rizik od izumiranja. Naime broj mladih jegulja, koje kre\u0107u na migracijski put na podru\u010dju Europe kako bi dosegnule odraslu dob, se u posljednjih 40 godina smanjio za 90 posto. Kompleksni \u017eivotni ciklus ove vrste \u010dini ju ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti. Pri tome se misli na prekomjerni izlov, zaga\u0111enje vodotoka raznim one\u010diš\u0107iva\u010dima koji imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost razmno\u017eavanja, uništavanje staništa u vidu isušivanja mo\u010dvarnih podru\u010dja te izgradnja prepreka koje onemogu\u0107uju migraciju riba u rijekama. Iako se jegulje smatraju „superprilagodljivim“ bi\u0107ima koje je priroda oblikovala desecima milijuna godina \u010dovjek ih je u samo 40 godina doveo na rub opstanka. Danas pojedini projekti zaštite europske jegulje u divljini daju pozitivne rezultate.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Autor: GerardM<\/a>, Izvor: http:\/\/www.digischool.nl\/bi\/onderwaterbiologie\/; Licenca: CC BY-SA 3.0, https:\/\/commons.wikimedia.org\/w\/index.php?curid=284678<\/em><\/p>\n

Prstac<\/strong> – je školjkaš koji \u017eivi po \u010ditavoj kamenitoj obali od 0 do 20 i više metara dubine. Jedan je od najpoznatijih školjkaša u sjeveroisto\u010dnom Atlantiku i Mediteranu, uklju\u010duju\u0107i Jadran, a posebno je cijenjen za jelo. Raste vrlo sporo te mu je za dostizanje du\u017eine od oko 5 cm potrebno negdje izme\u0111u 18 i 36 godina, a za ve\u0107e primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Tijekom \u017eivota u stijenama buše rupe u kojima rastu te ih je iz njih uglavnom nemogu\u0107e izvu\u0107i pa je za njihovo sakupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Na taj na\u010din uništava se cijeli ekološki sustav – od biljaka i \u017eivotinja koje \u017eive u stijenama, preko onih koje \u017eive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Prekomjerni izlovom uništile su se velike površine kamenite obale što za posljedicu ima uništavanje staništa i smanjenje bioraznolikosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Autor: Hectonichus, Izvor: https:\/\/commons.wikimedia.org\/wiki\/File:Mithilidae_-_Lithophaga_lithophaga.JPG<\/a>; Licenca: CC BY-SA 4.0<\/em><\/p>\n

Sredozemni galeb<\/strong> – elegantniji je srodnik puno poznatijeg galeba klaukavca Larus michahellis<\/em>, od kojega ga razlikujemo po karakteristi\u010dnom crvenom kljunu i sivozelenim nogama. Gnijezdi se na dalmatinskim oto\u010di\u0107ima i hridima. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrani otpacima, ve\u0107 mu je jelovnik tradicionalniji: ribe, ponekad sipe, rakovi i kukci te rijetko sitne ptice (preletnice preko otoka) ili biljna hrana poput plodova maslina i sjemenki. Najve\u0107e mu pritiske predstavljaju upravo prvi susjedi na gnjezdilištima: brojni klaukavci s kojima je u kompeticiji za stanište te štakori koje su tamo nehotice donijeli ljudi, a koji mu napadaju jaja i mlade. Prijetnju mu tako\u0111er predstavljaju prelov, odnosno smanjivanje ribljeg fonda, te prilov, odnosno slu\u010dajni ulov jedinki morskih ptica prilikom ribolova.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Autor @pintafontes, Izvor: https:\/\/commons.wikimedia.org\/w\/index.php?curid=39660632<\/a>, Licenca: CC BY-SA 4.0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovogodišnja tema je “Oporavak klju\u010dnih vrsta za obnovu ekosustava”<\/em>, posve\u0107ena upravo obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših \u017eivota i samog opstanka.<\/p>\n

Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju \u017eivotu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pru\u017eaju. Te usluge omogu\u0107avaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših \u017eivota kao i ekonomske mogu\u0107nosti.<\/p>\n

#WWD2022<\/a><\/p>\n

#RecoverKeySpecies<\/a><\/p>\n

#worldwildlifeday<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12781,"parent":0,"menu_order":88,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[2],"class_list":["post-6722","novost","type-novost","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost\/6722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost"}],"about":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novost"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}