{"id":6771,"date":"2023-05-10T14:39:00","date_gmt":"2023-05-10T12:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/novost\/crvenokljune-cigre-sterna-hirundo-u-pulskom-zaljevu\/"},"modified":"2023-05-10T14:39:00","modified_gmt":"2023-05-10T12:39:00","slug":"crvenokljune-cigre-sterna-hirundo-u-pulskom-zaljevu","status":"publish","type":"novost","link":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/novost\/crvenokljune-cigre-sterna-hirundo-u-pulskom-zaljevu\/","title":{"rendered":"CRVENOKLJUNE \u010cIGRE (STERNA HIRUNDO) U PULSKOM ZALJEVU"},"content":{"rendered":"

JESTE LI PRIMIJETILI NEKE \u010cUDNE I DRUGA\u010cIJE „GALEBOVE“ U PULSKOM ZALJEVU?<\/span>
\nNaravno, ne radi se o galebovima ve\u0107 su to crvenokljune \u010digre (Sterna hirundo<\/em>)! Srednje velike, uglavnom bijele ptice sa sivkastim nijansama na le\u0111ima i gornjem dijelu krila, crnom kapom koja se prote\u017ee prema vratu, rašljastim repom koji podsje\u0107a na lastavi\u010dji te crveno-naran\u010dastim kljunom i nogama. Crvenokljuna \u010digra je vrlo zanimljiva i karizmati\u010dna vrsta koja gnijezdi u Euroaziji i Sjevernoj Americi, uz nekoliko izoliranih gnjezdilišta u Africi. U Hrvatskoj je strogo zašti\u0107ena vrsta \u010dija se gnijezde\u0107a populacija štiti i procjenjuje na 400 – 700 parova.<\/span><\/p>\n

ELEGANTNI LETA\u010cI<\/span>
\n\u010cigre su vrhunski leta\u010di. Promatranjem leta mogu\u0107e je prepoznati da se radi o \u010digri, a ne o galebu. Zamasi krila su energi\u010dniji, promjene smjerova naglije, a polo\u017eaj krila nešto druga\u010diji nego kod galebova.<\/span><\/p>\n

POSEBNE GNJEZDARICE<\/span>
\nUnutar jedinstvene gnijezde\u0107e populacije u Hrvatskoj, razlikujemo dvije populacije koje se po odabiru mjesta za gnije\u017e\u0111enje jako razlikuju. Kontinentalne populacije ve\u017eu se uz tokove ve\u0107ih rijeka (Sava i Drava), gdje gnijezde na šljunkovitim obalama i sprudovima. Na\u017ealost, sve intenzivnije ljudske intervencije u tokovima (utvr\u0111ivanje obale, kanaliziranje tokova, iskapanje sedimenta iz korita, izgradnja retencija i akumulacija), dovele su do promjene prirodnog hidrološkog re\u017eima pa su kontinentalne crvenokljune \u010digre vrlo rado prihvatile umjetne otoke postavljene ciljano za njihovo gnije\u017e\u0111enje. S druge strane, morske populacije za gnije\u017e\u0111enje biraju manje, nenaseljene otoke, oto\u010di\u0107e i hridi s kamenitom obalom i škrtom vegetacijom u škrapama i pukotinama. Budu\u0107i da je du\u017e jadranske obale sve manje takvih nedostupnih staništa, a veliki problem stvaraju i predatori (prvenstveno galebovi i štakori), \u010digrama je sve te\u017ee prona\u0107i kvalitetno mjesto za gnije\u017e\u0111enje pa ih više ne bilje\u017eimo na nekim povijesnim nalazištima.<\/span><\/p>\n

SELICE NA DUGE STAZE<\/span>
\nCrvenokljune \u010digre su u Hrvatskoj gnjezdarice selice, a bilje\u017ee se i na preletu kada im Hrvatska nije krajnje odredište. Dolaze nam u prolje\u0107e, prisutne su od travnja do listopada, a na jesen odlaze „u toplije ju\u017ene krajeve“ na zimovanje koje provode uz obale Afrike. Prije nekoliko godina ma\u0111arski i hrvatski znanstvenici ozna\u010dili su mlade crvenokljune \u010digre iz kontinentalnih populacija GPS ure\u0111ajima te po prvi puta dokazali kuda to\u010dno sele, gdje se zadr\u017eavaju i koje im je kona\u010dno odredište. Dokazano je tako da su mlade \u010digre napustile gnjezdilišta sredinom srpnja ili sredinom kolovoza, na isto\u010dne obale Sredozemnog mora stigle su preko Balkana i Turske, a dalje nastavile dolinom Nila i preko Crvenog mora do isto\u010dne obale Afrike. Hrvatske ptice zimovale su na obalama Mozambika (7500 km od gnjezdilišta), dok su se ma\u0111arske ptice zadr\u017eale oko 2000 kilometara sjevernije na obalama Kenije (5800 km od gnjezdilišta). Trenutno se i na morskim populacijama provode istra\u017eivanja koja se bave vezom morskih i kontinentalnih populacija te ispituju sli\u010dnosti i razlike u seobenim pravcima.<\/span>
\nJeste li znali da je apsolutni svjetski rekorder po prije\u0111enoj udaljenosti tijekom migracije arkti\u010dka \u010digra (Sterna paradisea)? Gnijezdi se unutar arkti\u010dkog kruga, a zimuje na ju\u017enom polu pa znanstvenici smatraju da je selidba arkti\u010dke \u010digre, koja tijekom godine prije\u0111e i više od 80.000 kilometara vrlo vjerojatno najdu\u017ea dionica koju neka \u017eivotinja prije\u0111e u jednoj godini.<\/span><\/p>\n

CRVENOKLJUNE \u010cIGRE U PULSKOM ZALJEVU<\/span>
\nIako smo crvenokljune \u010digre redovito vi\u0111ali u Pulskom zaljevu i okolici, to\u010dno mjesto gnije\u017e\u0111enja nismo uspjeli locirati. Po\u010detkom godine, kontaktirao nas je gospodin Dean Mladenovi\u0107 s informacijom o prošlogodišnjem, o\u010dito uspješnom, gnije\u017e\u0111enju crvenokljunih \u010digri na molovima\/privezištima u blizini pulskog lukobrana te sve potkrijepio i fotografijama. Nema dvojbe, crvenokljune \u010digre su bile tu!<\/span>
\nU o\u017eujku smo obišli Pulski zaljev i molove, zabilje\u017eili nekoliko odraslih \u010digri i pronašli stara gnijezda, odnosno vrlo blago uzvišene nakupine šljunka, gran\u010dica i komadi\u0107a \u017eeljeza s ponekim ostatkom hranjenja. U dogovoru s kolegama iz Zavoda za ornitologiju HAZU i ostalim ornitolozima koji su provodili aktivnosti s crvenokljunim \u010digrama, odlu\u010deno je da se kolonija ozna\u010di informativnom plo\u010dom kojom molimo posjetitelje da ne prilaze molovima i na taj na\u010din omogu\u0107i nesmetano gnije\u017e\u0111enje crvenokljunim \u010digrama. Osim toga dogovoreno je da minimalno interveniramo u kvalitetu ovog zamjenskog „urbanog“ staništa pa smo zato donijeli nekoliko kanti oblutaka te ovom prilikom zahvaljujemo Op\u0107ini Medulin na toj donaciji!<\/span><\/p>\n

„PA DOBRO, ZAŠTO IM JA SMETAM?“<\/span>
\nSmatra se da je razdoblje razmno\u017eavanja najstresnije razdoblje za sva \u017eiva bi\u0107a pa tako i za ptice. Tek što su doletjele iz Afrike, \u010digre imaju malo vremena za odmor i ve\u0107 moraju po\u010deti s pripremom gnijezda. Nakon ljubavnih vratolomija, kre\u0107e inkubacija, a \u017eivot na stijenama je opasan i tvrd pa osim brige o jajima, roditelji brinu i o mogu\u0107im grabe\u017eljivcima, ostalim nepogodama, hladno\u0107i, vru\u0107ini i sli\u010dno. Iako posjetitelji mo\u017eda nemaju loše namjere, \u010digre \u0107e prisutnost ljudi smatrati prijetnjom i napustit \u0107e gnijezdo što mo\u017ee dovesti do pregrijavanja ili pothla\u0111ivanja jaja i propadanja legla.<\/span><\/p>\n

„PA DOBRO, ZAŠTO IM JA SMETAM?“ – MIMIKRIJA<\/span>
\nKao jedna od prilagodbi spomenutom na\u010dinu \u017eivota, \u010digrina jaja i pili\u0107i mimikri\u010dno su obojani, što zna\u010di da se bojom vrlo dobro stapaju s okolišem i ponekad ih je vrlo teško razaznati. Kretanjem po koloniji riskiramo ga\u017eenje jaja i mladih ptica što nikako nije prihvatljivo. Mlade ptice koje još nisu sposobne za letenje kre\u0107u se po koloniji i pokušavaju pobje\u0107i od predatora i opasnosti pa ponekad sko\u010de ili padnu u more što mo\u017ee dovesti do utapanja.<\/span><\/p>\n

Zbog svih navedenih razloga, ljubazno molimo da ne prilazite koloniji u razdoblju od 20. travnja do 31. srpnja kako biste crvenokljunim \u010digrama osigurali mir potreban za uspješno gnije\u017e\u0111enje. Na taj na\u010din mo\u0107i \u0107emo još dugo u\u017eivati u njihovim vratolomijama i leta\u010dkim sposobnostima u Pulskom zaljevu! Trenutno je na ovoj koloniji zabilje\u017eeno 40-50 jedinki pa se nadamo uspješnom gnije\u017e\u0111enju 20-ak parova crvenokljune \u010digre.<\/span>
\nPratite našu facebook stranicu na kojoj \u0107emo izvještavati o ostalim planiram aktivnostima s crvenokljunim \u010digrama.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n
U Pulskom zaljevu zapo\u010delo je gnije\u017e\u0111enje crvenokljune \u010digre (Sterna hirundo<\/em>), strogo zašti\u0107ene vrste \u010dija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na svega 400-700 gnjezde\u0107ih parova.<\/span><\/div>\n<\/div>\n
\n
S obzirom da na prirodnim obalama ima sve manje pogodnih staništa za gnije\u017e\u0111enje, \u010digre sve \u010deš\u0107e biraju staništa koja je napravio \u010dovjek, poput molova u blizini pulskog lukobrana.<\/span><\/div>\n<\/div>\n
\n
Pritom smo im i mi malo pomogli, a da bi gnije\u017e\u0111enje bilo uspješno, pozivamo sve gra\u0111ane da ne uznemiravaju ptice pribli\u017eavanjem i pristajanjem uz molove na kojima se gnijezde ili hodanjem me\u0111u gnijezdima.<\/span><\/div>\n
 <\/div>\n
Više o ovoj zanimljivoj vrsti, koja tijekom selidbe preleti i do 7500 km pro\u010ditajte u nastavku.<\/span><\/span><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6958,"parent":0,"menu_order":50,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[2],"class_list":["post-6771","novost","type-novost","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost\/6771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novost"}],"about":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novost"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}