Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima raspola\u017ee Republika Hrvatska, a kao i drugdje u svijetu, priroda je pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti. Upravo iz tog razloga odre\u0111eni prostori progla\u0161avaju se za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n
Zakon o za\u0161titi prirode (NN 80\/13) definira\u00a0za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja\u00a0<\/em>kao geografski jasno odre\u0111en prostor koji je namijenjen za\u0161titi prirode i kojim se upravlja radi dugoro\u010dnog o\u010duvanja prirode i prate\u0107ih usluga ekolo\u0161kog sustava.<\/p>\n Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja progla\u0161avaju se radi za\u0161tite bioraznolikosti i georaznolikosti.\u00a0Bioraznolikost\u00a0<\/em>se definira kao sveukupnost svih \u017eivih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uklju\u010duje raznolikost unutar vrsta, izme\u0111u vrsta, \u017eivotnih zajednica te raznolikost ekosustava.\u00a0Georaznolikost\u00a0<\/em>je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geolo\u0161ka razdoblja.<\/p>\n U svrhu kvalitetnog upravljanja, izra\u0111uje se\u00a0plan upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem<\/em>, odnosno strate\u0161ki dokument koji utvr\u0111uje svrhu i stanje za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja te odre\u0111uje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje u\u010dinkovitosti upravljanja.<\/p>\n Temeljem Zakona o za\u0161titi prirode (NN 80\/13), za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja se dijele u devet kategorija:<\/p>\n Kategorije su najve\u0107im dijelom kompatibilne i usugla\u0161ene s odgovaraju\u0107im me\u0111unarodno utvr\u0111enim kategorijama Me\u0111unarodne unije za za\u0161titu prirode.<\/p>\n Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja predstavljaju riznicu biolo\u0161ke raznolikosti te \u010dine okosnicu sveukupne za\u0161tite kao i klju\u010dne \u010dvorove ekolo\u0161ke mre\u017ee. Radi otvaranja mogu\u0107nosti brze za\u0161tite neke prirodne vrijednosti, Zakonom o za\u0161titi prirode uveden je pojam preventivne za\u0161tite. Za podru\u010dje za koje se stru\u010dnim obrazlo\u017eenjem Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode utvrdi da ima svojstva za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja i\/ili je pokrenut postupak za\u0161tite, Ministarstvo kulture izdaje rje\u0161enje o preventivnoj za\u0161titi na rok od najvi\u0161e 3 godine. Za vrijeme trajanja preventivne za\u0161tite na prirodnu vrijednost primjenjuju se sve odredbe Zakona o za\u0161titi prirode. Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja zauzimaju oko 9% ukupne povr\u0161ine Istarske \u017eupanije, a Natura Histrica \u0161titi 6% ukupne povr\u0161ine. Ugro\u017eene svojte biljaka, \u017eivotinja i gljiva procjenjuju se prema stadardiziranim kriterijima koje je propisala svjetska udruga za za\u0161titu prirode ( International Union for Conservation of Nature , IUCN). Temeljem takve procjene izra\u0111uju se tzv. crveni popisi i crvene knjige. Oni predstavljaju jednu od temeljnih stru\u010dnih podloga u za\u0161titi prirode te nam pokazuju \u0161to i koliko pojedinu svojtu ugro\u017eava, kojim se mjerama i kako mogu smanjiti ili ukloniti rizici izumiranja pojedine svojte. Glavna je svrha crvenih popisa usmjeriti pozornost dr\u017eavnih institucija, nevladinih udruga i \u0161ire javnosti na poduzimanje konkretnih mjera za\u0161tite ovih vrsta s utvr\u0111enim prioritetima i \u017eurnosti akcija, kako bi ubudu\u0107e \u0161to manji broj vrsta bio uvr\u0161ten u crveni popis.Ugro\u017eene ili rijetke divlje svojte progla\u0161ava za\u0161ti\u0107enim ili strogo za\u0161ti\u0107enim svojtama Ministarstvo kulture pravilnikom na prijedlog Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode temeljem procjene ugro\u017eenosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz me\u0111unarodnih ugovora kojih je RH stranka i koji su na snazi. Zavi\u010dajne udoma\u0107ene svojte koje su ugro\u017eene utvr\u0111uje i progla\u0161ava za\u0161ti\u0107enim zavi\u010dajnim udoma\u0107enim svojtama ministar na prijedlog Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode.<\/p>\n Broj biljnih i \u017eivotinjskih svojti obra\u0111enih u Crvenom popisu prema skupinama i IUCN kategorijama.<\/p>\n (Izvor DZZP)<\/p>\n Za\u0161ti\u0107ene svojte – divlje svojte koje su ugro\u017eene ili rijetke, za\u0161ti\u0107uju se kao strogo za\u0161ti\u0107ene svojte ili za\u0161ti\u0107ene svojte.<\/p>\n Strogo za\u0161ti\u0107enom svojtom mo\u017ee se utvrditi:<\/p>\n Za\u0161ti\u0107enom svojtom mo\u017ee se utvrditi:<\/p>\n (Izvor DZZP)<\/p>\n Minerale, sigovine i fosile utvr\u0111uje i progla\u0161ava za\u0161ti\u0107enim prirodnim vrijednostima ministar na prijedlog Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode. Minerali, sigovine i fosili vlasni\u0161tvo su Republike Hrvatske. Zabranjeno ih je uni\u0161tavati i o\u0161te\u0107ivati njihova nalazi\u0161ta. Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima raspola\u017ee Republika Hrvatska, a kao i drugdje u svijetu, priroda je pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti. Upravo iz tog razloga odre\u0111eni prostori progla\u0161avaju se za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. Zakon o za\u0161titi prirode (NN 80\/13) definira\u00a0za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja\u00a0kao geografski jasno odre\u0111en prostor koji je namijenjen za\u0161titi prirode i kojim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":697,"parent":5925,"menu_order":29,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"template-zasticena-podrucja.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-5929","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5929"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5929\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5937,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5929\/revisions\/5937"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5925"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/natura-histrica.vdevs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\n\n
\n KATEGORIJA ZA\u0160TITE<\/td>\n NAMJENA ZA\u0160TI\u0106ENOG PODRU\u010cJA<\/td>\n PROGLA\u0160AVA<\/td>\n<\/tr>\n \n Strogi rezervat<\/td>\n O\u010duvanje izvorne prirode, obavljanje istra\u017eivanja, pra\u0107enje stanja prirode.<\/td>\n Vlada RH uredbom<\/td>\n<\/tr>\n \n Nacionalni park<\/td>\n O\u010duvanje izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.<\/td>\n Hrvatski Sabor zakonom<\/td>\n<\/tr>\n \n Posebni rezervat<\/td>\n O\u010duvanje jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ugro\u017eenih stani\u0161ta ili stani\u0161ta ugro\u017eenih divljih vrsta.<\/td>\n Vlada RH uredbom<\/td>\n<\/tr>\n \n Park prirode<\/td>\n Znanstvena , kulturna, odgojno – obrazovna te rekreativna namjena.<\/td>\n Hrvatski sabor zakonom<\/td>\n<\/tr>\n \n Regionalni park<\/td>\n O\u010duvanje bioraznolikosti i\/ili georaznolikosti, vrijednih ekolo\u0161kih obilje\u017eja te krajobraznih vrijednosti.<\/td>\n \u017dupanijska skup\u0161tina uz prethodnu suglasnost MZOiE i sredi\u0161njeg tijela dr\u017eavne uprave nadle\u017enog za poslove poljoprivrede, ribarstva, \u0161umarstva, vodnog gospodarstva, pomorstva i gospodarstva.<\/td>\n<\/tr>\n \n Spomenik prirode<\/td>\n O\u010duvanje pojedina\u010dnih neizmijenjenih dijelova prirode s ekolo\u0161kim, znanstvenim, estetskim ili odgojno – obrazovnim vrijednostima.<\/td>\n \u017dupanijska skup\u0161tina uz prethodnu suglasnost MZOiE.<\/td>\n<\/tr>\n \n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n O\u010duvanje krajobraznih vrijednosti, bioraznolikosti i\/ili georaznolikosti ili krajobraza karakteristi\u010dnog za pojedino podru\u010dje.<\/td>\n \u017dupanijska skup\u0161tina uz prethodnu suglasnost MZOiE i sredi\u0161njeg tijela dr\u017eavne uprave nadle\u017enog za poslove poljoprivrede, ribarstva, \u0161umarstva, vodnog gospodarstva, pomorstva i gospodarstva.<\/td>\n<\/tr>\n \n Park-\u0161uma<\/td>\n O\u010duvanje bioraznolikosti i\/ili krajobraznih vrijednosti, odmor i rekreacija.<\/td>\n \u017dupanijska skup\u0161tina uz prethodno pribavljenu suglasnost MZOiE i sredi\u0161njeg tijela dr\u017eavne uprave nadle\u017enog za poslove \u0161umarstva.<\/td>\n<\/tr>\n \n Spomenik parkovne arhitekture<\/td>\n O\u010duvanje estetskih, stilskih, umjetni\u010dkih, kulturno – povijesnih i odgojno – obrazovnih vrijednosti.<\/td>\n \u017dupanijska skup\u0161tina uz prethodnu suglasnost MZOiE.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
\nZa\u0161ti\u0107ena podru\u010dja mogu se prekograni\u010dno povezivati sa za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima drugih dr\u017eava. Plan upravljanja i mjera za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja koje je prekograni\u010dno povezano sporazumno se utvr\u0111uje s nadle\u017enim tijelom dr\u017eave u kojoj se nalazi prekograni\u010dni dio za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n
\nNa podru\u010dju Istarske \u017eupanije, osim JU Natura Histrica, u upravljaju razli\u010ditim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima i drugim za\u0161ti\u0107enim prirodnim vrijednostima djeluju jo\u0161 tri javne ustanove:<\/p>\n\n
Popis za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja kojim upravlja JU Natura Histrica:<\/h4>\n
\n\n
\n Broj<\/td>\n Kategorija za\u0161tite<\/td>\n Naziv<\/td>\n Grad\/Op\u0107ina<\/td>\n<\/tr>\n \n 1.<\/td>\n Posebni rezervat \u0161umske vegetacije<\/td>\n Kontija<\/a><\/td>\n Vrsar<\/td>\n<\/tr>\n \n 2.<\/td>\n Posebni rezervat \u0161umske vegetacije<\/td>\n Motovunska \u0161uma<\/a><\/td>\n Motovun, Oprtalj<\/td>\n<\/tr>\n \n 3.<\/td>\n Posebni paleontolo\u0161ki rezervat<\/td>\n Datule-Barbariga<\/a><\/td>\n Bale<\/td>\n<\/tr>\n \n 4.<\/td>\n Posebni rezervat u moru<\/td>\n Limski zaljev<\/a><\/td>\n Rovinj, Kanfanar, Sv. Lovre\u010d, Vrsar<\/td>\n<\/tr>\n \n 5.<\/td>\n Posebni ornitolo\u0161ki rezervat<\/td>\n Palud – Pal\u00f9<\/a><\/td>\n Rovinj<\/td>\n<\/tr>\n \n 6.<\/td>\n Spomenik prirode – geolo\u0161ki<\/td>\n Kamenolom Fantazija – Cava di Monfiorenzo<\/a><\/td>\n Rovinj<\/td>\n<\/tr>\n \n 7.<\/td>\n Spomenik prirode – geomorfolo\u0161ki<\/td>\n Jama Baredine<\/a><\/td>\n Pore\u010d<\/td>\n<\/tr>\n \n 8.<\/td>\n Spomenik prirode – geomorfolo\u0161ki<\/td>\n Markova jama<\/a><\/td>\n Pore\u010d<\/td>\n<\/tr>\n \n 9.<\/td>\n Spomenik prirode – zoolo\u0161ki<\/td>\n Pincinova jama<\/a><\/td>\n Pore\u010d<\/td>\n<\/tr>\n \n 10.<\/td>\n Spomenik prirode – rijedak primjerak drve\u0107a<\/td>\n Pinije u Karojbi<\/a><\/td>\n Karojba<\/td>\n<\/tr>\n \n 11.<\/td>\n Spomenik prirode – rijedak primjerak drve\u0107a<\/td>\n Javor na stanciji Ba\u0161arinka<\/a><\/td>\n Nova Vas<\/td>\n<\/tr>\n \n 12.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – pojedina\u010dno stablo<\/td>\n \u010cempres u Ka\u0161\u0107ergi<\/a><\/td>\n Pazin<\/td>\n<\/tr>\n \n 13.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala<\/td>\n Labin – dvije glicinije<\/a><\/td>\n Labin<\/td>\n<\/tr>\n \n 14.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala<\/td>\n Skupina stabala oko crkvice Sv. Ane kraj \u010cervara<\/a><\/td>\n Pore\u010d<\/td>\n<\/tr>\n \n 15.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala<\/td>\n Rovinj, groblje – drvored \u010dempresa<\/a><\/td>\n Rovinj<\/td>\n<\/tr>\n \n 16.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala<\/td>\n Skupina drve\u0107a na groblju u Pore\u010du<\/a><\/td>\n Pore\u010d<\/td>\n<\/tr>\n \n 17.<\/td>\n Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala<\/td>\n Skupina drve\u0107a na groblju u Vrsaru<\/a><\/td>\n Vrsar<\/td>\n<\/tr>\n \n 18.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Pi\u0107an<\/a><\/td>\n Pi\u0107an<\/td>\n<\/tr>\n \n 19.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Labin, Rabac i uvala Prklog<\/a><\/td>\n Labin<\/td>\n<\/tr>\n \n 20.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Istarske toplice<\/a><\/td>\n Oprtalj<\/td>\n<\/tr>\n \n 21.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Rovinjski otoci i priobalno podru\u010dje<\/a><\/td>\n Rovinj<\/td>\n<\/tr>\n \n 22.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Pazinski ponor<\/a><\/td>\n Pazin<\/td>\n<\/tr>\n \n 23.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n Limski zaljev<\/a><\/td>\n Rovinj, Kanfanar, Sv. Lovre\u010d, Vrsar<\/td>\n<\/tr>\n \n 24.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n U\u010dka – sjeverni dio<\/a><\/td>\n Lupoglav<\/td>\n<\/tr>\n \n 25.<\/td>\n Zna\u010dajni krajobraz<\/td>\n U\u010dka – ju\u017eni dio<\/a><\/td>\n Kr\u0161an<\/td>\n<\/tr>\n \n 26.<\/td>\n Park – \u0161uma<\/td>\n \u0160ijana<\/a><\/td>\n Pula<\/td>\n<\/tr>\n \n 27.<\/td>\n Park – \u0161uma<\/td>\n Zlatni rt – \u0160karaba\u00a0<\/a><\/td>\n Rovinj<\/td>\n<\/tr>\n \n 28.<\/td>\n Park – \u0161uma<\/td>\n Busoler<\/a><\/td>\n Pula<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n IUCN kategorije ugro\u017eenosti<\/h4>\n
\n\n
\n Skupina kategorija<\/td>\n Kategorija ugro\u017eenosti vrste \/ podvrste<\/td>\n<\/tr>\n \n Izumrle (EX)<\/td>\n izumrle u prirodi (EW) – vi\u0161e nema \u017eivoga primjerka u prirodi
\nregionalno izumrle (RE) – izumrle u Hrvatskoj<\/td>\n<\/tr>\n\n Pred izumiranjem (Threatened)<\/td>\n kriti\u010dno ugro\u017eene (CR) – postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja
\nugro\u017eene (EN) – postoji veoma visoki rizik od izumiranja
\nosjetljive (VU) – postoji visoki rizik od izumiranja<\/td>\n<\/tr>\n\n Ne prijeti im izumiranje<\/td>\n gotovo ugro\u017eene (NT) – nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti
\nnajmanje zabrinjavaju\u0107e (LC) – vrednovane su kriterijima IUNC-a te je utvr\u0111eno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija
\nnedovoljno poznate (DD) – nema dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja (stanje populacije i rasprostranjenost)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n
\n Skupina<\/td>\n Strogo za\u0161ti\u0107ene<\/td>\n Za\u0161ti\u0107ene<\/td>\n<\/tr>\n \n Biljke<\/td>\n 809<\/td>\n 331<\/td>\n<\/tr>\n \n Gljive<\/td>\n 314<\/td>\n 4186<\/td>\n<\/tr>\n \n Sisavci<\/td>\n 50<\/td>\n 24<\/td>\n<\/tr>\n \n Ptice – gn\/negn<\/td>\n 326<\/td>\n 33<\/td>\n<\/tr>\n \n Gmazovi<\/td>\n 37<\/td>\n 6<\/td>\n<\/tr>\n \n Vodozemci<\/td>\n 15<\/td>\n 6<\/td>\n<\/tr>\n \n Slatkovodne ribe<\/td>\n 68<\/td>\n 25<\/td>\n<\/tr>\n \n Morske ribe<\/td>\n 5<\/td>\n 0<\/td>\n<\/tr>\n \n Leptiri<\/td>\n 26<\/td>\n 14<\/td>\n<\/tr>\n \n Vretenca<\/td>\n 32<\/td>\n 5<\/td>\n<\/tr>\n \n UKUPNO<\/td>\n 1682<\/td>\n 4630<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n \n
\n
\n\n
\n Skupina<\/td>\n EX<\/td>\n RE<\/td>\n CR<\/td>\n EN<\/td>\n VU<\/td>\n NT<\/td>\n LC<\/td>\n DD<\/td>\n Ukupno<\/td>\n<\/tr>\n \n Vaskularna flora<\/td>\n 1<\/td>\n 10<\/td>\n 90<\/td>\n 62<\/td>\n 71<\/td>\n 186<\/td>\n 0<\/td>\n 340<\/td>\n 760<\/td>\n<\/tr>\n \n Gljive<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 54<\/td>\n 76<\/td>\n 121<\/td>\n 35<\/td>\n 0<\/td>\n 63<\/td>\n 349<\/td>\n<\/tr>\n \n Li\u0161ajevi<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 3<\/td>\n 11<\/td>\n 32<\/td>\n 8<\/td>\n 2<\/td>\n 0<\/td>\n 56<\/td>\n<\/tr>\n \n Sisavci<\/td>\n 0<\/td>\n 5<\/td>\n 0<\/td>\n 3<\/td>\n 3<\/td>\n 21<\/td>\n 1<\/td>\n 8<\/td>\n 41<\/td>\n<\/tr>\n \n Ptice – gn \/ negn<\/td>\n 0<\/td>\n 13\/2<\/td>\n 17\/13<\/td>\n 23\/10<\/td>\n 14\/2<\/td>\n 36\/20<\/td>\n 34\/9<\/td>\n 10\/1<\/td>\n 147\/47 (178)<\/td>\n<\/tr>\n \n Gmazovi<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 2<\/td>\n 2<\/td>\n 0<\/td>\n 8<\/td>\n 0<\/td>\n 6<\/td>\n 18<\/td>\n<\/tr>\n \n Vodozemci<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 1<\/td>\n 1<\/td>\n 2<\/td>\n 3<\/td>\n 0<\/td>\n 2<\/td>\n 9<\/td>\n<\/tr>\n \n Slatkovodne ribe<\/td>\n 0<\/td>\n 6<\/td>\n 15<\/td>\n 20<\/td>\n 29<\/td>\n 11<\/td>\n 2<\/td>\n 8<\/td>\n 91<\/td>\n<\/tr>\n \n Morske ribe<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 5<\/td>\n 11<\/td>\n 10<\/td>\n 19<\/td>\n 32<\/td>\n 47<\/td>\n 124<\/td>\n<\/tr>\n \n Leptiri<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 5<\/td>\n 2<\/td>\n 4<\/td>\n 10<\/td>\n 0<\/td>\n 17<\/td>\n 38<\/td>\n<\/tr>\n \n Vretenca<\/td>\n 0<\/td>\n 2<\/td>\n 6<\/td>\n 5<\/td>\n 5<\/td>\n 12<\/td>\n 0<\/td>\n 6<\/td>\n 36<\/td>\n<\/tr>\n \n Koralji<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 8<\/td>\n 20<\/td>\n 37<\/td>\n 7<\/td>\n 13<\/td>\n 31<\/td>\n 116<\/td>\n<\/tr>\n \n Tr\u010dci<\/td>\n 0<\/td>\n 0<\/td>\n 38<\/td>\n 35<\/td>\n 63<\/td>\n 76<\/td>\n 143<\/td>\n 40<\/td>\n 395<\/td>\n<\/tr>\n \n Obal\u010dari<\/td>\n 0<\/td>\n 2<\/td>\n 1<\/td>\n 3<\/td>\n 11<\/td>\n 4<\/td>\n 26<\/td>\n 35<\/td>\n 82<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
\nMinerali su samorodni homogeni kemijski elementi ili spojevi u vidu kristalizirane ili amorfne tvari, odre\u0111ene strukture, oblika i sastava.
\nSigovine su nakupine minerala u podzemnim prostorima razli\u010ditih oblika (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati, helektiti i dr.).
\nFosili predstavljaju sa\u010duvane cjeline, dijelove ili tragove izumrlih organizama i njihovih \u017eivotnih aktivnosti.
\nZa\u0161ti\u0107enim mineralom, sigovinom ili fosilom mo\u017ee se utvrditi onaj fenomen koji zbog svoje rijetkosti, izuzetne veli\u010dine ili izgleda, ili izvanrednoga znanstvenog zna\u010denja predstavlja prirodnu vrijednost u smislu Zakona o za\u0161titi prirode.<\/p>\n
\nUkoliko Ministarstvo kulture predlo\u017ei za\u0161titu, a odgovaraju\u0107e predstavni\u010dko tijelo ne donese akt o za\u0161titi u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga, tu \u0107e prirodnu vrijednost Vlada RH proglasiti za\u0161ti\u0107enom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"